Uskoplje.net

Sub27052017

Zadnja izmjenaUto, 23 Svi 2017 4pm

Izdvojeni komentari!
Back Naslovna O Uskoplju O Uskoplju

O Uskoplju

Okosnica Uskoplja je 27 km dugačko polje, najveće širine oko 9 km, i ukupne površine oko 130 kvadratnih kilometara. Dijeli se na gornje Uskoplje, s Uskopljem (Gornjim Vakufom) kao središtem, i donje Uskoplje, ranije s Biogradom (Pruscem) i Donjim Vakufom, a od kraja 19. st. sa Bugojnom kao središtem.

 

 

Ime mu se nerijetko izvodi od tobožnjeg ilirskog plemena Scupi ili prema latinskoj riječi episeopia (ranokršćanskoj biskupiji koja je tijekom kasne antike egzistirala na području središnje Bosne). Neki mu ime izvode po glagolu kopati, čime bi se tobože ukazivalo na region intenzivne eksploatacije rudnog blaga. Uskoplje u biti predstavlja izduženo usko polje, pa mu odatle i ime. Župa Uskoplje se u povijesnim dokumentima spominje od ranog srednjeg vijeka. God. 968. bosanski ban se sukobio s hrvatskim kraljem Krešimirom II. (948.-969.), koji je između ostalog opustošio i Uskple. Pop Dukljanin u svom Ljetopisu iz 12. St spominje Uscople.

 

U povelji ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV. (1235.-1270.) od 20. srpnja 1244. g. ovo se područje naziva Vzcoplem. U povelji bana Stjepana II. Kotromanića (1322.-1353.) i brata mu kneza Vladislava izdatoj između 1326. i 1329. g. knezu Vukoslavu, sinu ključnoga kneza Hrvatina, među svjedocima je i "ot Uskopla Hrvatin Vlčković (Vučković) s bratiom“. Ban Tvrtko I. je darovnicom od 11. kolovoza 1366. dodijelio župu Plivu vojvodi Vukcu Hirvatiniću. Župu Plivu je od župe Uskopla dijelila Krtova ela (Krta jela). Vojvoda Sandalj Mranić je 1414. g. pobjegao pred Osmanlijama u brda Uskopla. U povelji od 19. veljače 1444. kojom je aragonsko-napuljski kralj Alfons V. potvrdio Stjepanu Vukčiću njegove posjede ovaj kraj se naziva Vsopio. U povelji kralja Stjepana Tomaša (1443.-1461.), izdatoj braći Dragišićima 22. kolovoza 1446. g., spominje se "i selo Gmići u Uskoplu s pravimi medmi". Sredinom 15. st. ovaj kraj se u Splitu naziva Uscoplie partim Basnae . Hrvatsko-ugarski kralj Matijaš Korvin (1458.-1490.) poveljom od 6. prosinca 1463. g. daruje Vladislavu Hercegoviću, njegovu sinu Balši i njihovim potomcima, uz Ramu i Livno, također i cijelo Usthopye. U dubrovačkim službenim spisima 1475. g. susreće se termin Schoppic. U službenom izvještaju, što ga je 1626. g. za austrijskog cara Ferdinanda II sačinio Splićanin Atanazije Jurjević (Georgiceo), ovaj kraj se navodi kao Scopia.

 

Osmanlijski putopisac Evlija Čelebi je sredinom 17. st. boravio u Pruscu u Uskopyu. U izvještajima apostolskih administratora Bosanskog vikarijata i franjevačkimkim kronikama rijetko se zaobilazi Scopiae, Scopie, Skopje, Schoppie, Scopje. God. 1878. austrougarska uprava je uspostavljena i na području Skoplja. Hrvati po­dručje od Gornjeg do Donjeg Vakufa oduvijek nazivaju Skopljem. U Uskoplju, odnosno Skoplju, do 1993. g. postojalo je šest rimokatoličkih župa.

Dodaj komentar

Komentari odražavaju stavove i mišljenja osobe koja ih piše, stoga portal Uskoplje.net ne preuzima nikakvu odgovornost za niti jedan komentar, nego isključivo osoba koja ih piše budući da se komentari automatski javno objavljuju.
Svi komentari koji vrijeđaju druge ljude (po spolu, vjeri, kleveti i sl.) se mogu prijaviti klikom na opciju "Prijavi Administratoru" u donjoj desnoj strani komentara gdje morate navesti Vaše ime i razlog zašto bi neki komentar trebao biti uklonjen. www.uskoplje.net

Sigurnosni kod
Osvježi