Uskoplje.net

Sub23092017

Zadnja izmjenaUto, 15 Kol 2017 6am

Izdvojeni komentari!

Povijest

uskoplje-crkvaBakreno doba

Područje Uskoplja nastanjeno je od najstarijih vremena. Iz vremena bakrenog doba 2500. - 2400. godine prije Krista poznato je naselje Pod kod Bugojna. Iliri su imali nekoliko vrlo poznatih gradinskih naselja (Pod kod Bugojna, na Gradini Košu, na Gradini u |Krupi).

 

Stari vijek

Područje dananšnjeg Uskoplja za Batonskog rata zauzima Germanik. Ilirska naselja uništavaju ili zauzimaju Rimljani. Najpoznatije rimsko naselje je bilo na Crkvini u Čipuljiću kod Bugojna «Bistues». Poznato je i rimsko naselje Ad Matricem za koje se točno ne zna gdje se nalazilo (najvjerovatnije na Vrsima).

Srednji vijek

Hrvati prilikom doseljenja, krajem VI. i početkom VII. stoljeća, nastanjuju i Skopaljsku dolinu.

U vrijeme stvaranja kneževina Uskoplje je dio Primorske Hrvatske, kao i Hrvatske u vrijeme kraljevstva. Spominje se Uskoplje u sastavu Kraljevine Hrvatske u vrijeme kralja Tomislava, te u vrijeme kralja Mihajla Krešimira II. (kao pogranični kraj, nedaleko od tromeđe Hrvatske, Srbije i Zahumlja) i Stjepana Držislava. Za vrijeme njegovih sinova Svetoslava Suronje, Krešimira i Gojslava izbija građanski rat kojeg koristi bugarski car Samuilo, pa ovladava Bosnom. Ista je sudbina snašla i područje Uskoplja. Samuilo je poražen od bizantskog cara Bazilija II. koji osvaja dijelove Hrvatske, pa i Uskoplje.


Uskoplje je ponovno u Hrvatskoj u vrijeme Petra Krešimira IV. 1069. god.. Tada se župa Uskoplje nalazila u susjedstvu župa Rame, Plive, Lepenice i Lašve. Župa Uskoplje se u povijesnim dokumentima u srednjem vijeku spominje pod različitim nazivima: Uskoplje, Vzcople, Vskopio, Usthopiye, Schoppie, Scopie, Uskopyu, Skoplje.
U vrijeme bitke na Gvozdu 1097., uskopaljski kraj je opet pogranični: zapadno od Vrbasa je u Hrvatskom Kraljevstvu, dok je istočni dio u Duklji.
Početkom XII.st. Bosnu kao svoju pokrajinu spominje Bela II. Slijepi, hrvatsko-ugarski kralj.


Krajem XII. stoljeća Uskopljem i Bosnom vlada ban Kulin. Uskoplje se, 1230., unutar države Bosne, nalazilo u banovini Usori, na spoju Plivske župe i Luke.
1241. godine dolazi do provale Tatara kroz čitavu Bosnu i Hrvatsku što je ostavilo tragične posljedice.


Banovina Bosna, a s njom i Uskoplje su u sastavu Hrvatske za vrijeme knezova Šubića od 1292. do 1322. godine. Nakon poraza Šubića Ban Stjepan II. Kotromanić je zagospodario i Uskopljem, kojim kasnije vlada i Tvrtko I.. U to vrijeme, uskopaljski je kraj, kao dio banovine Bosne, graničio sa Zapadnim stranama prema jugozapadu i Donjim Krajima prema sjeverozapadu.


Najpoznatija srednjovjekovna naselja na području Skopaljske doline su Vesela Straža, Susid (Susidgrad) i Biograd. Vesela Straža postaje najvažnije mjesto srednjovjekovnog Uskoplja. U njegovom podnožju se nalazio franjevački samostan. Od početka petnaestog stoljeća u Bosnu prodiru Turci, pa i u Uskoplje 1414. godine, na čelu s Ishak-begom Isakovićem, na strani Hrvoja Vukčića Hrvatinića koji gospodari i Uskopljem, a protiv Žigmunda Luksemburškog. Krajem 15. stoljeća, Uskoplje je crkveno pripadalo Bosanskoj biskupiji.

Osmanlijsko doba

Nakon 1414. godine, 1463. godine ovaj prostor osvajaju Turci. Hrvatsko-ugarski kralj Matijaš Korvin zajedno s velikašima hercegom Stjepanom Vukčićem Kosačom te sinovima Vlatkom i Vladislavom od srpnja do listopada 1463. godine, izbacio je Osmanlije iz svih svojih krajeva, a Vladislav je to uspio uraditi i s Uskopljem, pa mu je Matijaš Korvin za zasluge i darovao Veselu Stražu.


Osmanlije ga ponovo osvajaju 1468. godine. Uskoplje je u tom vremenu bilo potpuno opustošeno, jer je bilo granično područje, a definitivno je pod osmanlijskom vlašću od 1503. godine Biograd postaje Ak-hisar (Prusac), središte nahije. Osmanlije su u nekoliko navrata gotovo u potpunosti istrijebili katolike s ovih prostora. Sami osmanlijski izvori govore o islamizaciji hrvatskog, kao i o dolasku vlaškog pučanstva. Posebno teško stanje je bilo od 1516. do 1540. godine, kao i u vrijeme Kandijskog rata od 1645. do 1669. godine. U to vrijeme franjevci su bili prisiljeni 1659. godine odvesti iz Bosne oko 3000 katolika. Izvješće iz 1675. g. spominje u Skoplju 530 katolika. Teško stanje se nastavlja i u vrijeme Bečkog rata od 1683. do 1699. godine. Rat su često pratile, pošasti, suše i kuge. Nakon spaljivanja ramskog samostana 1687. i bijega ramskih franjevaca i dijela bosanskih katolika (oko 5.000 obitelji) pastorizaciju skopaljskog kraja preuzima fojnički samostan.


Uskoplje je stradalo i za Morejskog rata, u pohodima mletačkih postrojbi Stojana Jankovića. Nakon što su opustošeni krajevi u dubini teritorija Osmanskog Carstva (Livanjsko, Duvanjsko, Kupreško i Glamočko polje, Varcar-Vakuf, Lika, Zagora), na red je došlo i Uskoplje: u srpnju 1692. je bilo opustošeno je prvi put, a u srpnju iduće godine Uskoplje je pretrpilo novi napad.[5]

Godine 1737. fra Mato Delivić spominje župu Skoplje s 370 katolika. Nastala je tridesetih godina 18. st. U drugoj polovici 18. st. franjevci trajno borave na ovim prostorima, a 1813. ova župa ima 4120 katolika. 1844. osnovana je kapelanija Malo Selo - Bugojno, a od 1858. god. župa.

Austro-Ugarska uprava

U vrijeme austrougarske vladavine Uskoplje je postalo značajno za tadašnju vlast zbog prirodnog bogatstva (zlato, željezna ruda, bakar, živa) koje se uveliko eksploatiralo i prevozilo u druge dijelove Austro-Ugarske. Prema popisu iz 1910. na području cijelog Skoplja živjelo je 32.371 stanovnik.

Od prve Jugoslavije do danas

Sedamdesetogodišnja srpska uprava ponovo mijenja etničku strukturu Uskoplja na štetu Hrvata. Od 1. prosinca 1918. Uskoplje je u sastavu Kraljevine SHS, koja se od 1929. zove Kraljevina Jugoslavija. Tada je Uskoplje u sastavu primorske banovine. Ona je postojala do 1941. g. kada je na ovim prostorima započeo II. svjetski rat., napadom Osovinskih sila na Kraljevinu Jugoslaviju 6. travnja 1941.

U Drugom svjetskom ratu Uskoplje je u sastavu NDH tj. u kotaru Bugojno, velika župa Pliva-Rama. Velika većina stanovnika Uskoplja (Hrvata i katoličke i muslimanske vjere) sudjeluje u postrojbama tadašnjih Hrvatskih oružanih snaga, no, NDH, s druge strane, progoni Hrvate antifašiste (i općenito Hrvate političke protivnike), Židove, Srbe i Rome. Partizanske jedinice u srpnju 1942. godine pokušavaju zauzeti uskopaljski kraj (4. proleterska brigada), ali su se povukli, to iznova rade i u kolovozu 1943. godine, kada ga i zauzimaju. Nakon zauzeća počinju progoni, uhićenja i čistke. Početkom 1944. godine njemačka 7. SS divizija "Princ Eugen" zauzima Skopaljsku dolinu i zadržava se do kraja siječnja. Bugojno zauzimaju partizani, ali samo desetak dana do prodora 369. Vražje divizije 11. veljače koja ostaje u ovom kraju do 9. rujna 1944. godine. Bugojno zauzima 7. krajiška brigada i strijelja župnika fra Tomislava Gelića.

Uskoplje u ratu

Pripadnici hrvatske vojske su se povukli ka Travniku koji pada pod partizansku vlast 22. listopada. Partizani nakon toga čine stravičan zločin nad zarobljenim uskopaljskim (bugojanskim) Hrvatima. Iz Uskoplja u II. svjetskom ratu stradava 250 Hrvata. Mnogi Hrvati stradavaju i nakon rata od OZNA-e, a poslije i od UDBA-e. Teško je utvrditi točan broj stradalih jer se u komunističkoj Jugoslaviji nije smjelo ni spominjati te žrtve.

Poslije rata od 1945. do 1990. god. Uskoplje se nalazi u sastavu socijalističke Jugoslavije.


Od 1992. do 1994. Uskopljem bjesni rat. U sukobu između dviju vojska bilo je mnogo ranjenih i ubijenih, sela su spaljena, domovi opljačkani, narod je bježao. Uskoplje je bilo podijeljeni grad. Na siloviti bošnjački napad, uskopaljski HVO je snažno odgovorio te je zadržao jednu polovicu grada. Taj dio grada pod kontrolom HVO-a zove se Uskoplje, po starom nazivu, a pod nadzorom Armije BiH Gornji Vakuf, a to je naziv grada poslije osmanlijske okupacije Bosne i za vrijeme socijalističke Jugoslavije.

Komentara  

 
0 #1 tuzla 18-09-2016 12:59
ovo nije tacno da hrvati se doseljavaju krajem vi i pocetkom vii st ...to je srpska istorija...hrva ti se nisu doseljavali ni otkud onu su stari iliri ...ima drugih doseljenika koji su primili krscanstvo ali hrvati su strosjedioci iliri kao i ludi bosnjaci koji ne vide dalje od nosa pa ih srbi vuku za nos 7 stoljeca i kroji im svima pisu llaznu istoriju koja njima odgovara,,,ne zaboravite ta dva naroda su jedno( katolici i muslimani balkana) a to su porijeklo starih ilira.......... .ucite ljudi...ne znanje ubija sve pa i ljudskost... ucite.
Prijavi Administratoru
 

Dodaj komentar

Komentari odražavaju stavove i mišljenja osobe koja ih piše, stoga portal Uskoplje.net ne preuzima nikakvu odgovornost za niti jedan komentar, nego isključivo osoba koja ih piše budući da se komentari automatski javno objavljuju.
Svi komentari koji vrijeđaju druge ljude (po spolu, vjeri, kleveti i sl.) se mogu prijaviti klikom na opciju "Prijavi Administratoru" u donjoj desnoj strani komentara gdje morate navesti Vaše ime i razlog zašto bi neki komentar trebao biti uklonjen. www.uskoplje.net

Sigurnosni kod
Osvježi