- www.uskoplje.net
- www_uskoplje_net_dezitijati.jpg (7.96 KiB) Pogledano 83 put/a.
KLIKNITE OVDJE ZA PRVI DIO
DIO II
I nutarnja organizacija naselja u ovom vremenu doživjela je napredak. U drugoj polovici 6. st. pr. Kr. u središnjem dijelu naselje je dobilo trg od oko 30 kvadratnih metara. Krajem 6. ili početkom 5. st. pr. Kr. proširen je na oko 200 m kvadratnih. U isto je vrijeme južno od gradine, na obali Poričnice, nastalo protourbano podgrađe- suburbij.
Daljni se razvoj naselja ne može pratiti zbog erozija i srednjovjekovnih uskopa. Ponegdje se susreću ostaci koji indiciraju na daljnji kontinuitet življenja Poda. Nema sumnje da su rimske aglomeracije na ovom mjestu nastavak života pretpovijesnog Poda. Na području Uskoplja ima još tragova pretpovijesnih populacija željeznog doba - suvremenika stanovnika Poda D. U Sultanovićima na Glavici (Gorica) su 1949 g registrirani tragovi prapovijesne gradine s omanjim naseljem. Od pokretnog arheološkog materijala ovdje je pronađena pretpovijesna gradinska keramika, kod koje se zamjećuje utjecaj tzv. panonske kulture. Dvije brončane grivne potječu iz starijeg ili mlađeg željeznog doba. I ovdje je pretpovijesne nalaze poremetilo srednjovjekovno groblje.
Jedna prapovijesna gradina iz željeznog doba nalazi se na Gradini Košu kod Donjeg Vakufa. Pristupačna je s jugoistočne strane. Od brda je odvojena dubokim usjekom. Od prapovijesne utvrde, očuvao se limitni tumul (osnovice oko 25 m i visine oko 5 m). Pretpovijesna gradina iz željeznog doba nalazi se i na Gradini u Krupi u gornjem Uskoplju. Njen naseobinski plato je dimenzija 80 x 30 m. Spušta se strmo s tri strane. Jugoistočnu brani kameni bedem u obliku potkovice. Ovdje nisu obavljena arheološka ispitivanja, a na površini se nalaze ostaci keramike.
Područje gornjeg Vrbasa zajedno s prostorima gornjeg toka rijeke Bosne i porječjem Lašve (tj. prostor od Bugojna i Uskoplja do Zenice i samog izvora rijeke Bosne) nastanjivao je plemenski savez Dezitijata, koji je bio i nosilac srednjobosanske kultume grupe željeznog doba. Tijekom željeznog doba na ovom teritoriju došlo je do veće kulturno-političke kompaktnosti, pa su upravo Dezitijati u to vrijeme predstavljali u izvjesnom smislu dezitijatski narod. Dezitijatski plemenski savez se ne može ubrojiti među ilirske zajednice. Dezitijati nemaju isključivo m značajke panonskih pretpovijesnih populacija. Bili su nešto između njih. Crnih su međuzonsku plemensku zajednicu, koja je stajala između Ilira i Fanonaca. Takve značajke imalo je stanovništvo pretpovijesnih naselja Pod u Upuljicu i populacije koje su bar povremeno, ih u kontinuitetu, nastavale gornjevrbasko područje tijekom kasnog brončanog i željeznog doba. Ni s dolaskom rimske vlasti ove populacije nije nestalo s područja Uskoplja.
To tim više što je ona predstavljala jednu od najkrupnijih etničkih zajednica na centralnobosanskim prostorima. Njihove plemenske starješine zadržali su se jos nekoliko stoljeća po Kristu iako romanizirani. Pod Rimom Dezitijati nisu izgubili vlastite etničke crte. Održali su se sve do dolaska Hrvata u ovaj kraj.
